Dijaspora Bosne i Hercegovine traži ukidanje registracije birača i veći politički utjecaj, pokazuje istraživanje.
Anketa provedena među 1.000 Bosanaca koji žive u inostranstvu ukazuje na nezadovoljstvo birokratskim preprekama prilikom glasanja i želju za čvršćim vezama s institucijama u domovini.
Državljani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu žele jednostavniji proces glasanja i veći politički utjecaj, pokazuju preliminarni rezultati novog istraživanja o kojem je izvijestio TRT Balkan.
Istraživanje je provedeno od maja do septembra ove godine, a realizirao ga je međunarodni tim stručnjaka Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK). Anketom je obuhvaćeno 1.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive u više od deset zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Italiju, Australiju, nordijske zemlje i zemlje Beneluksa.
Registracija kao glavna prepreka
Najveće nezadovoljstvo izaziva obaveza birača u inostranstvu da se posebno registriraju prije svakih izbora. Direktor Instituta Emir Ramić izjavio je za TRT Balkan da gotovo svi ispitanici, njih 99 posto, žele ukidanje ovog koraka i uvođenje automatskog sistema, kakav se primjenjuje u mnogim zapadnim demokratijama. Kao primjer naveo je Kanadu, gdje se birački spiskovi formiraju bez potrebe da se građani prijavljuju za svako glasanje.
Rezultati istraživanja objavljeni su nakon ovogodišnjeg perioda registracije, tokom kojeg su brojni birači iz dijaspore iskazali nezadovoljstvo zbog komplikovanih procedura. Prijave su zadržavane zbog dokazivanja prebivališta, nepodudaranja potpisa i nepotpune dokumentacije.
Ispitanici su također podržali elektronsko glasanje, olakšano glasanje u ambasadama i konzulatima te otvaranje većeg broja biračkih mjesta u gradovima s velikim bosanskohercegovačkim zajednicama. To je posebno važno u velikim zemljama poput SAD-a i Kanade, gdje najbliže biračko mjesto može biti udaljeno satima putovanja.
Glasanje kao veza s domovinom
Za mnoge ispitanike glasanje predstavlja mnogo više od izbora političke stranke. Ramić je istakao da ga oni doživljavaju kao način zaštite građanskih prava, potvrđivanja državljanstva i očuvanja identiteta. Glasanje povezuju i sa životom članova porodica koji su ostali u Bosni i Hercegovini, kao i sa stvaranjem uslova koji bi im jednog dana omogućili povratak u domovinu.
Prema njegovim riječima, niko neće stvoriti te uslove za dijasporu ukoliko se ona sama aktivno ne uključi.
Među mjerama koje ispitanici očekuju od institucija Bosne i Hercegovine nalaze se porezne olakšice, veća pravna sigurnost, programi za mlade i snažnija institucionalna podrška.
Pozivi na reformu diplomatsko-konzularnih predstavništava
Istraživanje kritički razmatra i način na koji se ambasade i konzulati Bosne i Hercegovine odnose prema građanima koji žive u inostranstvu. Prema Ramićevim riječima, ispitanici smatraju da su diplomatsko-konzularna predstavništva nedovoljno povezana s dijasporom i njenim krovnim organizacijama te traže promjenu postojećeg sistema.
Jedan od prijedloga je osnivanje posebnih odjela koji bi povezivali Bosnu i Hercegovinu s njenom dijasporom u oblastima nauke, kulture, sporta i privrede.
Istraživanje se bavilo i pitanjem političkog predstavljanja građana koji žive u inostranstvu, uključujući prijedloge za uspostavljanje posebnih izbornih jedinica ili uvođenje kvote za dijasporu.
Pogled izvan narednih izbora
Ramić je naglasio da cilj istraživanja nije ograničen na aktuelni izborni ciklus, već da ono treba doprinijeti unapređenju izbornih procesa u budućnosti.
Očekuje se da će konačna analiza sadržavati detaljnije podatke predstavljene u tabelama, uz mogućnost prikaza rezultata prema pojedinačnim zemljama.
