Kanadski parlament razmatra rezoluciju za Dan bijelih traka u Prijedoru

Kanada odgovara onima koji negiraju zločine u Prijedoru i postojanje bijelih traka. Prijedorski genocid je prvi pravno potvrđen u Bosni i Hercegovini i Evropi. Visoki sud u Sarajevu je 1995. godine izrekao presudu protiv Dragana Opačića, rođenog 1975. godine. On je proglašen krivim za ratne zločine i genocid. Opačić, pripadnik vojske bosanskih Srba, počinio je zločine od sredine novembra do kraja 1992. godine u Kozarcu, kod Prijedora. Čuvao je logor Trnopolje, u kojem je bilo oko 1500 bošnjačkih žena, djece i starijih osoba. Njegovi zločini uključivali su 23 ubistva strijeljanjem, dva ubistva klanjem i deset silovanja.

U martu 2013. godine Predstavnički dom Missourija usvojio je rezoluciju. Ova rezolucija je zvanično priznala zločine u Prijedoru kao genocid, pored srebreničkog genocida. Haški tribunal je u najmanje dvije presude potvrdio da su nesrpski stanovnici u Prijedoru bili prisiljeni isticati bijele čaršafe na svojim kućama i nositi bijele trake. Tribunal je utvrdio da su hiljade ljudi ubijene, a deseci hiljada Bošnjaka i Hrvata prošli kroz koncentracione logore.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Mićo Stanišić, i bivši načelnik Centra službi bezbjednosti u Banjaluci, Stojan Župljanin, osuđeni su na po 22 godine zatvora. U njihovoj presudi je navedeno da su Muslimani i Hrvati morali isticati bijele zastave i nositi bijele trake. Drugi pojedinci osuđeni za zločine u prijedorskim logorima uključuju Miroslava Kvočku, Dragoljuba Prcaća, Mlađu Radića, Zorana Žigića i Milojicu Kosa. Bosanskohercegovački srpski lideri Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik i Milomir Stakić također su osuđeni za zločine u Prijedoru. Žalbeni procesi su u toku za Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su također prvostepenom presudom proglašeni krivim za zločine u Prijedoru.

U Prijedoru, lokalne grupe poput „Samopoštovanje“ i „Principi“ negirale su bijele trake i blokirale mirne šetnje za Dan bijelih traka. Aleksandar Knjeginjić, ranije osuđen za zločine u Prijedoru, pokrenuo je peticiju protiv Dana bijelih traka prošle godine.

Iz Kanade se šalje poruka: u Kanadskom parlamentu razmatra se rezolucija. Njen cilj je obilježavanje 31. maja kao Međunarodnog dana bijelih traka u Kanadi. Ovo pokazuje podršku žrtvama i osigurava da se njihov glas čuje. Institut za istraživanje genocida Kanada aktivno je uključen u podizanje svijesti o ovim događajima.