Prijedor obilježava žrtve genocida na Dan bijelih traka
Prijedor obilježava žrtve genocida na Dan bijelih traka
Dan bijelih traka obilježava se svake godine 31. maja. Njime se sjećamo žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima, Hrvatima i drugim nesrpskim stanovnicima u Prijedoru i okolini. Ovi zločini dogodili su se tokom srpsko-crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu od 31. maja 1992. do 1995. godine. Čak i danas, srpske vlasti optužuju se za skrivanje istine, negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Prijedorski krizni štab, predvođen Srpskom demokratskom strankom, izdao je 31. maja 1992. godine naredbu. Tom naredbom je nesrpskim stanovnicima — Bošnjacima, Hrvatima i drugima — naređeno da istaknu bijele čaršave na svojim domovima i da u javnosti nose bijele trake oko ruke. Ovaj čin označio je početak genocidne kampanje. Ona je dovela do masovnih ubistava, silovanja i prisilnog raseljavanja preko 30.000 ljudi u koncentracione logore poput Omarske, Keraterma i Trnopolja. Tokom rata na području Prijedora, 3.176 osoba je ubijeno ili nestalo, uključujući 102 djeteta.
Danas, nošenje bijelih traka simbolizira globalnu borbu protiv negiranja zločina, fašizma i diskriminacije na osnovu nacionalnosti ili vjere. Centralne komemoracije održavaju se u Prijedoru, gdje se građani okupljaju, šetaju glavnim trgom i polažu bijele ruže sa imenima ubijene djece. Slični događaji održavaju se širom Bosne i Hercegovine i u gradovima širom svijeta gdje žive preživjeli Bosanci i aktivisti za ljudska prava. Cilj im je da podsjete svijet na događaje u prijedorskoj regiji.
Međutim, neki pojedinci u Prijedoru, navodno pod utjecajem srpskog političkog i policijskog režima, pokušavaju ometati i kontrolisati obilježavanje 31. maja. Optužuju se za pokušaje manipulacije žrtvama i zamagljivanja istine o opsežnim zločinima počinjenim nad Bošnjacima u prijedorskoj regiji. Uprkos ovim izazovima, Prijedor i žrtve genocida ne smiju biti zaboravljeni, a pokušaji manipulacije historijom neće biti tolerisani.
Osobe i mjesta



