Govor mržnje i etničke podjele prošli nekažnjeno na izborima u BiH

Politički kandidati u Bosni i Hercegovini koristili su retoriku koja je produbila etničke podjele tokom nedavne predizborne kampanje. Mnoge od ovih izjava kršile su državni Izborni zakon. Ipak, nadležne vlasti su gotovo sve ostavile nekažnjenima. Istraživački medij Detektor dokumentovao je blizu trideset slučajeva govora mržnje. Te izjave bile su usmjerene protiv etničkih i vjerskih grupa, kao i političkih rivala. Oko polovine zabilježenih incidenata dolazilo je iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u više navrata je okupljenima govorio da su Srbi u Istočnom Sarajevu ugroženi. Upozoravao je da Bošnjaci kupuju stanove i naseljavaju se tamo. Dodik je tvrdio da je Istočno Sarajevo isključivo srpska zemlja. Damjan Ožegović iz Transparency Internationala izjavio je da se Dodik poigrava emocijama birača. Istakao je da Dodik koristi strah umjesto da ponudi stvarna rješenja za svakodnevne probleme.

I drugi političari su preslikali ovakvo ponašanje. Nenad Stevandić je tvrdio da politički lideri u Sarajevu stvaraju radikalne ekstremističke grupe. Zvaničnik SDA Faruk Kapidžić optužio je političke protivnike da pomažu u stvaranju Velike Srbije. Kandidati su se također suočavali s uvredama na vjerskoj i rodnoj osnovi. Na primjer, pojedini protivnici napadali su kandidatkinje ponižavajućim stereotipima o ulogama u domaćinstvu. Izborni zakon zabranjuje svaki ponižavajući govor o kandidatima bilo kojeg spola.

Prema zakonu, prekršioci se suočavaju s novčanim kaznama do 30.000 konvertibilnih maraka ili uklanjanjem s izbora. Ipak, stvarne kazne i dalje su rijetke. Koalicija za praćenje izbora Pod lupom zabilježila je oko šezdeset incidenata govora mržnje. Centralna izborna komisija primila je trideset i sedam zvaničnih prigovora. Međutim, komisija je izrekla samo jednu novčanu kaznu u iznosu od 5.000 maraka. Čelnik komisije Jovan Kalaba priznao je da su njihovi kapaciteti za praćenje vrlo ograničeni.

Stručnjaci tvrde da simbolične kazne ne zaustavljaju bogate političke stranke. Osim toga, kampanje su se s velikih skupova preselile na društvene mreže. Govor mržnje na internetu brzo se širi i još više polarizira društvo. Agnes Picod iz Ureda Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozorila je da govor mržnje šteti demokratiji. Pozvala je institucije u Bosni i Hercegovini da djeluju brže i efikasno kazne prekršioce.