Kanađani Bosanci obilježavaju Dan bijelih traka Prijedora

Dana 31. maja 1992. godine, u Prijedoru, Bosna i Hercegovina, nesrpsko stanovništvo suočilo se sa strašnom naredbom. Bili su prisiljeni da obilježe svoje domove bijelim zastavama ili čaršafima. Također su morali nositi bijele trake oko ruke kada su napuštali svoje kuće. Ovaj čin postao je snažan simbol agresije, genocida i etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Kako bi obilježili ovaj Međunarodni dan bijelih traka, škola bosanskog jezika u Hamiltonu, Kanada, održala je poseban čas historije. Učenici i njihovi roditelji prisustvovali su događaju kako bi odali počast žrtvama. Emir Ramić, koji vodi školu bosanskog jezika u Hamiltonu skoro 30 godina, govorio je na događaju. Ismail ef. Fetić govorio je o važnosti sjećanja sa islamskog stanovišta. Rekao je da zaboravljanje nepravde omogućava da se loše stvari ponovo dese. Muhamed Mahmutović, pisac i novinar iz Bosne i Hercegovine, bio je specijalni gost. Poručio je prisutnima da djeca trebaju učiti o ovim događajima. Ovo učenje nije s ciljem stvaranja mržnje, već da pokaže važnost dobrote i opasnost od tretiranja drugih kao manje vrijednih ljudskih bića. Nastavnica Emina Kapo pripremila je umjetničku izložbu. Učenici su ispisali poruke na bijelim čaršafima za ljude širom svijeta.

Škola bosanskog jezika u Hamiltonu pomaže u povezivanju prošlosti i budućnosti. Ona uči djecu njihovom jeziku i njihovom identitetu. Naglašava važnost očuvanja snažnog identiteta bez mržnje prema drugima. Bijele trake koje su nosila djeca i roditelji pokazuju da je istina još uvijek živa. Oni obećavaju da će buduće generacije biti bolje. Ovaj čas historije bio je zalog. Osigurava da nijedno dijete nikada neće biti obilježeno zbog svog imena, jezika ili vjere. Braniti dostojanstvo jedne osobe znači braniti dostojanstvo svih ljudi.

Kanada aktivno podržava sjećanje na Dan bijelih traka. Događaji u Kanadi počeli su 2014. godine. Kanadska Vlada i Parlament ubrzo su podržali ove napore. Rezolucija je sada u Kanadskom Parlamentu da se 31. maj zvanično proglasi Danom bijelih traka u Kanadi. Grad Hamilton javno je pokazao svoju podršku ovom danu. John Baird, bivši kanadski ministar vanjskih poslova, rekao je da Kanada pomaže u podizanju svijesti o zločinima u Prijedoru. On se nada pravdi i miru. Brian Masse, član Parlamenta, sponzorirao je rezolucije o genocidu u Srebrenici i Danu bijelih traka. On snažno podržava ovaj globalni napor protiv poricanja genocida. Jasno naziva događaje u Prijedoru genocidom i poziva ljude da se bore protiv njegovog poricanja.

Tokom rata, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila. Većina njih bili su nesrbi. Pronađeno je oko 2.500 žrtava, ali više od 550 se još uvijek vode kao nestali. Više od 30 godina, ljudi u Prijedoru pokušavaju izgraditi spomenik za 102 ubijene djece. Ovaj spomenik još uvijek nije izgrađen. Bijele trake podsjećaju ljude na naredbu iz 1992. godine. Ovo obilježavanje dovelo je do masovnih hapšenja, ubistava i silovanja. Od 1992. do 1995. godine, oko 50.000 ljudi je protjerano iz Prijedora. Oko 30.000 nesrpskih muškaraca, žena i djece držano je u logorima poput Keraterma, Omarske i Trnopolja.

Ključno je prisjetiti se ovih historijskih događaja. 31. maj služi kao upozorenje na zlo koje se dogodilo u Prijedoru i Bosni i Hercegovini. Podstiče sve da rade zajedno kako bi spriječili ponavljanje zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida. Genocid u Prijedoru je tamni trag na savjesti svijeta. Poruka je da se prošlost pamti kako bi se iz nje učilo. Ovo učenje ne bi smjelo voditi mržnji. Umjesto toga, treba dovesti do posvećenosti pravdi, ljudskim pravima i poštovanju za svakoga. Obrazovana osoba koja poznaje historiju najjača je odbrana protiv onih koji pokušavaju stvoriti mržnju i podjele.